Vjeverice
Topli dom za mladunce
Vjeverice gnijezda savijaju u dupljama ili u rašljama grana. Kako bi golim mladuncima bilo toplije, oblažu ih travom. Godišnje othrane jedno do pet mladih.
Crvene i sive
U Europi žive dvije vrste vjeverica, obične i sive. Prije 50-ak godina u Europi su živjele samo obične vjeverice. Sive su donesene iz Sjeverne Amerike. Krzno običnih vjeverica je crvenkastosmeđe, pa ih se često naziva crvenim vjevericama, a krzno sivih vjeverica je sivosmeđe. Uši običnih vjeverica krase dlakavi čuperci.
Tko ne voli žirove
Vjeverice hranu pridržavaju prednjim šapama. Imaju karakteristične prednje zube (sjekutiće) koje nazivamo glodnjacima. Ti se zubi tijekom glodanja troše, ali i stalno rastu i uvijek su oštri. Vjeverice se hrane sjemenkama, orašastim plodovima, gljivama i mladicama. Obične vjeverice ne vole žirove, a sive ih obožavaju.
Spremanje plodova
Vjeverice ne pojedu odmah sve plodove koje pronađu, nego ih spremaju u skrovište. Prije nego što ih spreme, označe ih svojim mirisom. Iako plodove zakopaju što dublje mogu, pomoću tog mirisa uspiju ih pronaći čak i pod snježnim pokrivačem.
Debljanje prije zime
Da bi preživjele zimu, vjeverice se prije zime moraju udebljati. U tome su u prednosti sive vjeverice jer se u jesen mogu najesti žirova kojih ima u izobilju. Iako ih se zimi u šumi malokad može uočiti, ne spavaju zimski san, nego su samo mnogo manje aktivne nego inače.
Rep za ravnotežu
Vjeverice imaju rep dug gotovo kao cijelo tijelo. Iako im kitnjast i čupav rep daje osobitu ljepotu, ne služi im samo kao ukras. Pri penjanju i skakanju, rep im služi za održavanje ravnoteže.
Znate li...
- da je poznato oko 200 vrsta vjeverica?
- da vjeverica kad pronađe lješnjak najprije provjeri je li jestiv i tek ga onda pojede ili spremi u skrovište?
- da crvene vjeverice teško podnose zatočeništvo, pa se u kavezu malokad razmnožavaju?