Špilja Veternica
Špilja Veternica je turistički uređena špilja u dužini od 380 m, a o njoj se brine Park prirode Medvednica.
Povijest
1899.
Prvi put je spominje u literaturi geolog Dragutin Gorjanović Kramberger kao interesantnu kršku pojavu.
1905.
Samo ime Veternica prvi put spominje prirodoslovac Drago Hirtz.
1934.
U izlogu redakcije Jutarnjeg lista u Masarykovoj ulici u Zagrebu postavljena je velika siga i ispod nje natpis: "Otkrivena fantastična pećina kraj Zagreba".
Opsežnija speleološka i geološka istraživanja poduzima geolog Josip Poljak. Utvrđuje da je špilju formirao podzemni tok na kontaktu trijaskog dolomita i miocenskog vapnenca. U to vrijeme Veternica je istražena do oko 1400 m dužine.
1951.
Paleontolog Mirko Malez izvodi opsežna paleontološka istraživanja u kvartarnim taložinama ulaznog dijela špilje. Pronađena su 94 životinjska roda i vrste kao i tragovi boravka Špiljskog čovjeka musterijenske kulture. Najbrojniji su nalazi kosti špiljskog medvjeda koji je bio plijen paleolitskog lovca.
Tada već Veternicu intenzivno istražuju i speleolozi. No, najveća otkrića započela su tek desetak godina kasnije kada su pronađeni značajniji podzemni prostori i kanali s uščuvanim sigama. Istraživanja su vodili speleolozi planinarskih društava "Velebit", "Zagreb" i "Željezničar", kao i Institut za geološka istraživanja.
1977.
Započelo se s turističkim uređenjem špilje koja je danas tako uređena prvih 380 metara.
U turističkom dijelu špilje nema puno siga, ali su tim interesantniji geološki oblici. Špilja je i bogato paleontološko nalazište iz doba od oko 40000 godina prije Krista. U turističkom dijelu posebno su interesantni Kameni slap, fosili školjaka, Separe, Koncertna dvorana i Kalvarija.