Dragi učitelji/ce, u tijeku je prenošenje nastavnih materijala na novu domenu. Ukoliko nešto ne možete pronaći, ili želite saznati što ima novoga, posjetite nas na stranici u izradi — zbornica.hr. Uspješnu novu nastavnu godinu želi vam vaša Zbornica!

Alergije (prezentacija: Alergijska astma)

  • Zbornica, Obrazovni portal, Zagreb
  • Kategorije: Sat razrednika | Zbirka | Radionice | Savjet
  • Alergija

    „Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji." (Horvat, I.: Alergije; Drvo znanja XIII, 124 (2009.), str. 34.)

    Gotovo petina svjetskog stanovništva boluje od nekog oblika alergije. Brojna epidemiološka istraživanja pokazala su da je oboljevanje od ove bolesti u porastu, i to ponajviše u djece.

    Alergeni i alergija

    Tijelo ima obrambeni sustav koji ga štiti od napada različitih klica. Ponekad tijelo burno reagira na uobičajene stvari koje nas okružuju kao što su prašina, pelud ili životinjska dlaka... Tada kažemo da je osoba alergična na navedene tvari, alergene. U prirodi je puno alergena, a s napretkom industrije i kemijske tehnologije, nastali su novi. Alergeni potiču imunološku reakciju nakon unošenja u organizam. Takve alergije znače da se alergična osoba ne osjeća dobro kada stupi u kontakt s prašinom, peludom ili dlakom. Reakcija organizma je curenje nosa, suzenje očiju, svrbljenje kože, otežano disanje, crvenilo...

    Alergeni najčešće sadrže protein, kao i hrana koju jedemo.

    Vrste alergena

    ambrozijaInhalacijske alergene unosimo udisanjem (pelud biljaka, spore plijesni, prhut životinja, kućna prašina, raznorazne čestice što kolaju zrakom. Oni nadražuju sluznicu očiju, nosa, ždrijela i bronha, pa uglavnom izazivaju simptome vezane uz dišni sustav. Simptomi su vezani za godišnja doba što ovisi o vremenu cvatnje pojedine biljke, te stoga treba pratiti peludni kalendar.

    Najčešći krivci za nastanak alergija među stablima su breza, lijeska, bagrem, lipa, čempres i bor.

    Najiritantnije trave su riđobrada, mačji rep, livadarka, zob i raž.

    Biljke koje stvaraju probleme alergičarima kroz dulje vremensko razdoblje su korovi (crkvina, limundžik, crni pelin, zlatnica, trputac).

    • „Kućni" alergenigrinja

    „Kućni" alergeni ne ovise o godišnjim dobima, te su prisutni tijekom cijele godine. Tu spadaju plijesni, kućna prašina, prhut životinja, te materijali ili kemikalije nastali u industrijskim postupcima. U kućnoj prašini najsnažniji su alergen grinje, odnosno njihovi proteinski produkti.

    • Hrana

    jajaHranom u organizam unosimo nutritivne alergene. Alergiju uzrokuju bjelančevine u hrani ili proizvodi njihove razgradnje. Osim bjelančevina, alergijski potencijal u hrani imaju još ugljikohidrati, masti, te razni aditivi poput boja, konzervansa, aroma.

    U skupini alergija na hranu najčešće su alergije na orašaste plodove.

    • Lijekovi

    Direktnim ubrizgavanjem u krv putem injekcija dospijevaju parentalni alergeni. To su uglavnom serumi, vakcine, lijekovi, te dijagnostička sredstva.

    Skupinu kožnih alergena čine alergeni otrova insekta i razni pripravci, metali i sintetički materijali.

    Vrste alergijskih bolesti

    Inhalacijski i kožni alergeni obično izazivaju lokalnu reakciju, dok nutritivni, parenteralni i ponekad ubodi insekta dovedu do generalizirane manifestacije.

    • Atopijski dermatitis

    Atopijski dermatitis je kronična upala kože, može se manifestirati kao infantilni egzem i juvenilni dermatitis. Prvi simptomi često se javljaju nakon uvođenja neke nove hrane u jelovnik dojenčeta. Najčešće se javlja na obrazima, a rjeđe na trupu i ekstremitetima. Bronhijalna atma može biti i alergijskog porijekla. Alergijska astma je obično uzrokovana nekim od inhalacijskih alergena (grinje, pelud, plijesni, životinjska dlaka, perje) ili, kod mlađe djece, nutritivni alergeni (jaja, meso, riba, mlijeko, orasi, jagode). Simptomi se manifestiraju osjećajem nedostatka zraka, kašljem, a pri disanju se čuju brojni zvukovi slični zviždukanju.

    * PowerPoint prezentacija o alergijskoj astmi je u prilogu.

    • Hunjavice

    Alergijski rinitis je najrašireniji oblik alergije. Procjenjuje sa da od njega u Hrvatskoj boluje oko 400,000 ljudi. Nastanak bolesti ovisi o prisutnosti uročnog alergena u zraku. Peludne hunjavice tipične su za sezone cvjetanja određenih biljaka, zbog visoke koncentracije peludi u zraku. Peremijalni ili cjelogodišnji rinitisi su alergeni koji su prisutni tijekom cijele godine (grinje, spore plijesni, dlake i perje životinja).

    peludni kalendar

    • Kožne reakcije

    Kožne reakcije mogu biti izazvane nekom hranom, lijekovima, inhalacijskim alergenima, kozmetičkim sredstvima, te ubodom insekta.

    Alergijska reakcija koja je opasna po život, a nastaje nekoliko minuta nakon kontakta s uzročnim alergenom anafilaksija. Tipičan je brz nastanak simptoma koji, ako se ne reagira na vrijeme, vode u šok i na kraju smrt.potrebna je brza liječnička intervencija. Alergeni koji najčešće izazivaju ovakav tip reakcije su lijekovi, i to uglavnom primijenjeni u obliku injekcije, zatim ubodi insekata, te rjeđe neke vrste hrane.

    Dijagnostika alergijskih bolesti

    Dijagnoza alergijskih bolesti često se provodi na temelju prepoznavanja simptoma. Na temelju razgovora sa bolesnikom postavlja se radna dijagnoza koju je potrebno potvrditi (ili isključiti) različitim dijagnostičkim postupcima. Alergija se može dijagnosticirati testovima na koži. Izaziva se lokalna alergijska reakcija na koži, obično podlaktice. U kožu se ubrizga određena količina otopine alergena nakon, 15-30 minuta promatra se reakcija. Ako se na mjestu iniciranja pojavi blijedi mjehurić promjera najmanje, 0,5 cm, sa okolnim crvenilom, reakcija je pozitivna. Jačina reakcija proporcionalna je veličini mjehurića.

    Provokacijski testovi provode se da bi se u bolesnika izazvao blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotične bolesti.

    Terapija i liječenje

    Najuspješnija terapija alergijskih bolesti je uklanjanje ili izbjegavanje utvrđenog uzročnog alergena. Osobama alergičnim na pelud u sezoni cvjetanja nisu preporučljive šetnje u prirodi. Moguća je i hiposenzibilizacija, pod kožu bolesnika daju se male doze alergena, koje se postepeno povećavaju, što izaziva porast razine antitijela (IgE) u krvi. Oni blokiraju reakciju između alergena i IgE antitijela, pa ne dolazi do oslobađanja histamina i ostalih biološki aktivnih tvari odgovornih za nastanak alergije.

    Kada se alergija razvije simptomi se mogu ublažiti određenim lijekovima to su antihistaminici, kortikosteroidi i bronhospazmolitici.

    Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik praćenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži nego ranije.

    Kada alergiju ne liječimo

    Gornji i donji dišni putovi su povezani, te je stoga vrlo važna pravovremena i adekvatna primjena propisane terapije nužna, koliko za ozdravljenje ili smanjenje simptoma primarne bolesti toliko i za smanjenje mogućnosti pojave neke pridružene bolesti.

    Literatura

    • Došen, S.: Alergije; Drvo znanja III, 55 (2002.), str. 3-6
    • Horvat, I.: Alergije; Drvo znanja XIII, 124 (2009.), str. 34-41

    Leave a comment

    Please login to leave a comment.