U obranu čitanja: Čitatelj i književnost u 21. stoljeću (prezentacija)

Čitanje kao proces

• Najkompleksniji oblik ljudskoga kognitivnog utjecaja.
• Može se objasniti i kao mentalna predodžba teksta.
• Proces čitanja zapošljava 1/3 mozga, a za taj postupak potrebno je oko 500 000 operacija.
• Broj tih operacija nadmašuje računalo više od 100 puta zbog čega računala još ne mogu čitati.
• Sad je jasno zašto čitanje predstavlja napor.

Poteškoće s čitanjem

• Razvijena čitateljska sposobnost preduvjet je školske uspješnosti, a dobar školski uspjeh vodi životnome uspjehu.
• Mladom čitatelju teže je oblikovati doživljaj pročitanoga tj. mentalne predodžbe o tekstu jer svako čitanje omogućuje prilagođavanje individualne fantazije.
• Djeca su vrlo česta izložena globalnom tržištu medija i izrastaju u šutljive i neaktivne globalne potrošače masovne kulture.

Jezične sposobnosti i spoznajni razvoj

• Uzroci smanjenja komunikacijske sposobnosti su pretjerana upotreba medija i neprilagođenih programa za djecu.
• Gledajući sljedeću emisiju ii crtani film dijete mora – kao dobar potrošač – prvo ODMAH ZABORAVITI.

Kako do bolje čitateljske sposobnosti i više pismenosti

• Nitko ne može predvidjeti koji će tekstovi biti zanimljivi i kako će djelovati na čitetelja i učenika, kao što nitko ne može čitati umjesto njega.
• Morali bismo učenike učiti o međusobnoj povezanosti tekstova i njihovoj ovisnosti u vlastitoj čitateljskoj reakciji.

Didaktičke mogućnosti

Što učitelji ne bi smjeli zaboraviti tijekom nastavnog procesa?

1. iznositi svoje kritičko mišljenje o nečemu pročitanom (učenici tada zaboravljaju svoje dojmove).

2. ne upasti u monološku obradu teksta (dobit ćete šutljivog učenika).

Temeljni stupnjevi čitanja

1. Prepoznavanje (uočavanje pojedinih tekstualnih sastavnica, tj. riječi i rečenica).

2. Razumijevanje (kada čitatelj povezuje pojedine rečenice i oblikuje predodžbe o svijetu, o događajima itd.).

3. Interpretacija (u kojoj čitatelj smisleno povezuje događaje s autorovom namjerom, tj. nastoji odgovoriti na pitanje što će i zbog čega autor reći).

1. Prepoznavanje

• Učenik mora najprije sam spoznati da svaki tekst, pa čak i crtani film i svi drugi oblici tekstova sadrže i nude više nego što pokazuje na prvi pogled i na prvo čitanje.
• Manipulacija tekstom – otprilike znači mijenjanje tekstova i promatranje razlika između različitih skupina čitatelja.
• Npr. Što bi se dogodilo da...?

2. Razumijevanje

• Učitelj na tom stupnju taktično upozorava učenika na njegove "pogreške" u povezivanju, u pripisivanju značenja i predodžbama.
• Učenikove pogreške proizlaze iz nepažnje i površnosti.
• Lenta događaja – omogućuje dobro poznavanje teksta.
• Njome se linearno prati i ponovno pregledava tekst, a u nju se upisuju i unose podaci i komentari.
• Mogu ju izrađivati u skupinama tako da ih poslije mogu uspoređivati.

3. Intepretacija

• Na toj se razini postiže potpuno razumijevanje teksta.
• Svaka generacija čitatelja oblikuje svoju interpretaciju teksta koja je prihvatljiva toj generaciji.
• Kad učenici sami raspravljaju o tekstu, nastoje utvrditi ŠTO, KAKO i ZAŠTO je to sveukupno u tekstu povezano.

Učitelj i učenik

• Učitelj razvija učenikovu sposobnost razumijevanja teksta u svakom kontaktu s učenicima pomažući im u boljem uočavanju i potičući ga na samostalno mišljenje o pročitanoj knjizi, filmu, seriji ili bilo kojoj drugoj TV emisiji.

Zaključak

"Život u današnjem svijetu naše učenike ne dovodi samo do automatskih promjena njihovih očekivanja i pogleda na svijet, nego i do kognitivnih promjena koje su isto tako potrebne za funkcioniranje u svijetu digitalne ponude i promjena koji kao posljedicu toga nastaju u krugu obitelji, u školi, na radnom mjestu i prilikom sudjelovanja u društvenom životu." (174. str.)