Maškare – Karneval – Mesopust

Nekada davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati i odobrovoljiti bogove, maskama su se štitili od nesreća, prirodnih nepogoda, loše sreće – svega lošeg što ih može snaći i čega se boje. Prerušavanjem su tjerali zimu i prizivali proljeće, a pritom se i dobro zabavljali. Taj se običaj zadržao sve do danas.

Počeci fašnika vezani su uz pravilo nastalo u 9. stoljeću koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (bezmesna nedjelja). Kako bi narod lakše izgovarao te riječi, nastao je skraćeni oblik karneval ili mesopust.

Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim. Na fašnički dan kuha se zelje, žganci, govedina, peče purica ili guska i krafne (pokladnice). Fašnik je imendan muškaraca pa si neki od šale i čestitaju.

Nakon pokladnog utorka dolazi Čista srijeda i karneval završava. Tog dana se zlotvor fašnik, krivac zbog sveg lošeg u protekloj godini, svečano spali, utopi ili objesi. Prije pogubljenja prethodi mu suđenje u kojem sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj, krvnik i tugujuća rodbina. Fašnička lutka izrađena je od slame, krpa ili starog odijela. Njegovim spaljivanjem završava vrijeme ludorija i započinje korizmeno razdoblje od 40 dana koje prethodi Uskrsu, kada se maske spremaju u ormar i ponovno postajemo oni obični – mi!