Dragi učitelji/ce, u tijeku je prenošenje nastavnih materijala na novu domenu. Ukoliko nešto ne možete pronaći, ili želite saznati što ima novoga, posjetite nas na stranici u izradi — zbornica.hr. Uspješnu novu nastavnu godinu želi vam vaša Zbornica!

Rasprava (debata): Je li televizija korisna?

  • Branka Pauković, mag. prim. educ., OŠ Hrvatski Leskovac, Zagreb
  • Kategorije: Zbirka | Hrvatski jezik | Ostalo
  • 21.11. Svjetski dan televizije

    Učitelji su „osuđeni“ na cjeloživotno učenje, istraživanje i proučavanje. Tražimo nove načine kako zainteresirati učenike da uče s veseljem i razumijevanjem, da uče zbog znanja koje dobivaju, a ne samo zbog ocjene. Pohađamo različite aktive i seminare, ispitujemo kolege i kolegice iz naše i drugih škola. Prihvaćamo savjete i dobre ideje prosljeđujemo dalje.

    Tako sam i ja jednom imala priliku nešto više naučiti o raspravi (debati). Iako se ona preporuča raditi s učenicima viših razreda osnovne škole, srednje…, primjenjiva je u reduciranom obliku i u nižim razredima osnovne škole, odnosno, razrednoj nastavi. Pošto sam tada vodila četvrti razred, odlučila sam pokušati. Odlučila sam se na temu korisnosti televizije u svakodnevnom životu. Podijelila sam učenike u dvije skupine; ZA i PROTIV. Desetak dana pomagala sam im prikupljati materijal i pripremala ih za samu raspravu. Tijekom istraživanja i same rasprave učenici su mijenjali strane, kako su mijenjali svoje mišljenje.


    Najteži dio same provedbe rasprave bio je kontrolirati publiku i ne dopustiti njihove opaske i upadice. Tijekom prva dva govora i pauze došli su do toga da su se u trećoj pauzi uspjeli dogovoriti što će sve govornik reći. Prva rasprava završila je uspješno i vodila je „ozbiljnim“ i dugim razgovorima među učenicima za vrijeme odmora što je trajalo još danima nakon održane rasprave. Naravno, sve je to vodilo novoj raspravi. Tijekom četvrtog razreda održali smo četiri rasprave (po dvije u svakom polugodištu) čija su iskustva počeli primjenjivati u svim nastavnim predmetima.

    Rasprava (Debata)

    Učenici su podijeljeni u dvije skupine, opredijeljeni za DA i opredijeljeni za NE. Učenici zastupaju suprotna mišljenja u vezi s nekim problemom (naš problem je bio korisnost televizije u svakodnevnom životu).

    Važno je provoditi dva osnovna pravila:

    • dopustiti osobi da dovrši rečenicu
    • biti uljudan u diskusiji

    Rasprava se sastoji od sljedećih koraka:

    • prije same rasprave valja načiniti na mreži rasprave popis dokaza
    • razvrstati se u skupine s onima koji imaju slično mišljenje; dokazivati ga drugoj skupini
    • dati ponovno vremena za razmišljanje o odabranim argumentima
    • premještanje pojedinih članova zbog promjene mišljenja
    • osmišljavanje i iznošenje završne izjave

    Nakon rasprave i učitelj može sažeti argumente, te ponoviti najvažnije postavke osvrčući se na objašnjenje pojedinih učenika i cijele skupine.

    Pravila rasprave (debate)

    • Dvije suprotstavljene ekipe zastupaju skupine sastavljene od po tri člana.
    • AFIRMACIJSKA EKIPA – govornici A1, A2 i A3 – zastupaju tezu rasprave
    • NEGACIJSKA EKIPA – govornici N1, N2 i N3 – pobijaju tezu rasprave
    • SUCI – uvijek neparan broj
    • VODITELJ RASPRAVE, (MJERITELJ VREMENA)
    • PUBLIKA

    Raspored odvijanja rasprave

    GOVORNIK ULOGA U RASPRAVI VRIJEME
    A1 govor 6 minuta
    N3 unakrsno ispitivanje A1 3 minute
    N1 govor 6 minuta
    A3 unakrsno ispitivanje A1 3 minute
    A2 govor 5 minuta
    N1 unakrsno ispitivanje A1 3 minute
    N2 govor 5 minuta
    A1 unakrsno ispitivanje A1 3 minute
    A3 govor 5 minuta
    N3 govor 5 minuta
    vrijeme za dogovaranje 2x8 minuta
    ukupno 60 minuta
    • svaka ekipa može rasporediti svojih 8 minuta između govora i unakrsnih ispitivanja kako želi
    • A1 i N1 – iznose glavne argumente i kratko objašnjenje
    • A2 i N2 – pobijaju ono što su čuli, dodatno osporavaju argumente suprotne strane i dalje razjašnjavaju svoje argumente
    • A3 i N3 – sumiraju sve ono što se iznosilo tijekom debate, ističu svoje ključne argumente i ukazuju na slabost argumenata suprotne strane

    Je li televizija korisna?

    Za

    DA televiziji
    • EDUKACIJA: dobivanje informacija: upoznavanje krajolika, ljudi, kultura i običaja
    • ZABAVA: crtići, serije, pjevanje
    • INFORMIRANJE: dnevne novosti i događaji
    • poticanje kreativnosti
    • učenje stranih jezika
    • praćenje sportskih događaja
    • upoznavanje zemljopisa
    • proširuje vidike (ciljani edukacijski programi)
    • razbijanje predrasuda
    • veća preglednost informacija (različiti programi – satelitski – pregled vijesti)
    • promocija nacionalnih manjina – prihvaćanje različitosti
    • "ubijanje" dosade
    • dokumentarni filmovi o životinjama, biljkama , ljudima, krajevima …
    • obrazovni i kulturni programi (učilica, strani jezici …)
    • razne informacije (dnevnik, vijesti, sport, vremenska prognoza …)
    • dobri filmovi (povijesni, kulturni, poučni, glazbeni …)
    • televizija je dobra za starije osobe koje se ne mogu kretati
    • poučni filmovi koji nam govore o lošim stranama pušenja, alkoholizma, droge …
    • kvizovi iz kojih se može nešto naučiti
    • emisije s titlovima – tako djeca vježbaju čitati i istodobno uče strane jezike
    • važna je za snimatelje i kamermane jer je to njihov posao
    • gledajući TV – program možemo vidjeti puno država i upoznati svijet
    • emisije koje odgovaraju na pitanja gledatelja
    • možeš saznati nešto novo
    • djeca ne vole čitati, ne vole se igrati vani pa zato gledaju televiziju ili su možda bolesna pa ne smiju i ne mogu ići van

    Protiv

    NE televiziji
    • ona postane svakodnevna navika (ljudi zaborave na igru, razgovor, šetnju, druženje …)
    • zatupljuje um
    • "bombardiranje" informacijama
    • blokiranje kreativnosti
    • poticanje nasilja i agresije
    • neprimjereni sadržaji ( s obzirom na dob) – nekontroliranost
    • pasivnost i neaktivnost
    • tendencija prema negativnim informacijama
    • manipulacija emocijama i umom
    • nametanje tuđih ideala i mišljenja (frustracije, traume …)
    • kontrola medija nad vlastitim izražavanjem
    • nesvrhovito "buljenje" u TV (gubitak vremena
    • "kopiranje" određenih obrazaca ponavljanja – gubitak identiteta
    • poticanje nezadovoljstva i nemira
    • stvaranje iluzija o životu
    • stvaranje predrasuda i osudbi
    • poticanje rasističkih načela
    • «ubijanje» morala
    • pretilost – neaktivnost
    • nerazvijanje radnih navika
    • loši filmovi (s drogom, alkoholom, pušenjem, psovkama …)
    • loši crtići (puni nasilja, nervoze, bez pouke …)
    • loše reklame koje potiču krivu sliku o čovjeku
    • loše emisije bez pouke (Bar, Big Brother …)
    • šteti očima (preblizo i predugo sjedenje pred TV)
    • zračenje šteti djeci i odraslima
    • loši sadržaji koji su štetni za djecu, npr. strašni filmovi jer kod djece stvaraju strah
    • nije dobra jer kad gledaš onda sjediš, a ne krećeš se
    • nije je dobro imati dugo uključenu jer plaćamo struju koju troši
    • ima puno nasilja
    • cijeli dan "buljimo" u ekran, a vani je lijep dan
    • neka djeca su duže budna, a kasnije se prikazuju filmovi koji nisu za djecu
    • nedovoljno spavamo
    • djeca kada gledaju film koji nije za njih, krivo to shvate

    Leave a comment

    Please login to leave a comment.