Boškarin

boskarinIstarski vol, danas poznatiji pod imenom Boškarin, svojom je snagom kroz povijest bio vjeran sluga svom gospodaru. Oni su zajedno obrađivali zemlju. Na taj je način gospodareva obitelj mogla preživjeti, a on imao sigurnost smještaja i prehrane. Vukao je vrganj, pripremajući zemlju novom rodu; i vos kojim se kući peljala ljetina, također i sijeno za njega pokošeno da mu u zimskim danima osigura odmor bez gladovanja. Vozom je peljao kamenje kojim je paron zidao svoju kuću; također i dvor za njega. Možemo sa sigurnošću tvrditi da je veći dio posla upravo on obavio prilikom gradnje pulskog amfiteatra – arene; iz šume je do broda on dopremao tronke za gradnju palača Serenissime, a nigdje se to ne spominje. Naši stari su znali odabrati pravu riječ za njega koji je čovjeku ne samo prijatelj, već njegov pomagač, saveznik i sudrug svagdašnji.

Svojom je pitomošću, strpljivošću i krotkošću poput šutljivog člana obitelji. Gubitak vola je fameji mogla biti čak veća tragedija od gubitka njihovog člana, jer je obitelj bez njegove pomoćigladovala. Njega su krasila lijepa imena koja će niže biti navedena.

Istra je obilovala volovima i kravama. Na tisuće ih je bilo. Prije 40-ak godina dolaskom traktora, neočekivano brzo je vol nestao s istarske scene. Taj vjerni pomagač čovjekov otišao je u zaborav. Jedan je samo kameni spomenik njemu posvećen. Njegov lik koristit će se za izradu pokojeg suvenira, a on nam je dao mnogo, da njegovo značenje nadvisuje značenje brojnih spomenika.

Vjerojatno je slavenski živalj došao u Istru bez vola. Od romanskih susjeda naučio je uzgoj vinove loze i masline, te ubrzo upoznao se s novim i vjernim pomagačem. Tome bi posvjedočili slavenizirani romanski oblici riječi kao što su: mužarola, balota, pašture, boškarin..., dok je on, naš davni predak, posegnuo za najsvečanijim riječima kao što je dvor i blago koje će rabiti u vezi sa tom divnom životinjom.

Dvorom je nazvao njegovo obitavalište, ne štalom, jer je štala bila naziv za obitavalište životinja nižega ranga kao što su to svinje ili kokoši. Dvor i danas u književnom jeziku označava prebivalište vladara ili neke osobe visokoga ranga. Time možemo vidjeti značaj što su ga naši stari pridavali Boškarinu.

Riječ blago u istarskom dijalektu označava stoku. Stara je to riječ koja i danas označava veliku vrijednost u novcu ili drugim dragocjenostima. Ljepših se riječi i nisu mogli dosjetiti.

Rječnik:

  • blago – stoka
  • dvor – Boškarinovo obitavalište
  • fameja – familija
  • paron – gazda
  • tronko – trupac
  • vos; gen; voza; pl:
  • vozi – zaprežna kola
  • vrganj – plug

Leave a comment

Please login to leave a comment.