Bjeloglavi sup
Najveće ptice našega neba, bjeloglavi supovi koji viju gnijezda na Cresu i drugim kvarnerskim otocima te su živući simboli smrti i vječnoga života, biju tešku bitku za opstanak... Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od najvećih ptica koje lete, raspon krila 2,40-2,80 m. Dug (visok) je oko 110 cm (obično 106 – 113 cm), a možedoseći težinu i do 15 kg. Hrani se isključivo uginulim životinjama, najčešće krupnim sisavcima, i nikada ne napada živi plijen.
Dugoživuća je vrsta i neki su supovi doživjeli i do 60 godina. Ženka snese godišnje jedno jaje, nekad već u prosincu, na kojem se zatim redovito tijekom gotovo dva mjeseca izmjenjuju oba roditelja. Po izvaljivanju mlado raste u gnijezdu oko 4 mjeseca, prije nego se otisne u samostalnu potragu za hranom. Leti brzinom i do 120 km/h, iako prilikom potrage za hranom obično jedri, bez mahanja krilima, brzinom od 40-ak km/h.
Bjeloglavi sup je rasprostranjen u sjevernoj Africi, južnoj i jugoistočnoj Europi, jugozapadnoj Aziji, Arabiji, sjeverozapadnom Pakistanu i centralnoj Aziji od Taikistana do Altaja.
Nakon sto je početkom 20. stoljeća areal populacije bjeloglavih supova zahvaćao cijelu Hrvatsku i BiH, danas postoji tek 70-80 parova supova: na Cresu (55-60 parova), Prviću (12-15) i Krku (1-3). Kad sazru mladi supovi kreću na petogodišnji let čak do sjevera Europe i do daleke Afrike.
Usvojite supa
Pridonesite i vi zaštiti i očuvanju bjeloglavih supova, usvojite bjeloglavog supa: Svaki pojedinac za 200, a pravna osoba za 2000 kuna može na godinu dana "posvojiti" jednog bjeloglavog supa s otoka Cresa. To je od nedavno moguće kroz program cjelovite zaštite bjeloglavih supova na Cresu koji traje od 1981., a danas ga provodi nevladina ekološka udruga Eko-centar Caput Insulae-Beli.
Nakon što uplatenovac "posvojitelji" dobivaju certifikat o posvajanju, fotografiju svog "posvojčeta" i info o supovima. Oko stotinjak parova bjeloglavih supova u Hrvatskoj obitava još jedino na otoku Cresu, gdje im je i najveća kolonija te na otočiću Prviću pokraj Krka i Plavniku između Krka i Cresa. www.caput-insulae.com
Razmisli:
- Hoćeš li se i ti pridružiti čuvarima orlova i supova?
- Koje bi još životinje i biljke, po tvome mišljenju, trebalo zaštititi u našoj domovini? Kako?