Vizija moderne škole i menadžment škole

  • Miro Matijaš, Mr. sc. prof. tehnike i informatike, Zagreb
  • Kategorije: Zbirka | Usavršavanje
  • Menadžment u obrazovanju je: usklađivanje ljudskih, fizičkih i financijskih potencijala da bi se ostvarili ciljevi odgoja i obrazovanja kao djelatnosti. To podrazumjeva primjenu novih znanja upravljanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi kao inovativnoj organizaciji koja trajno uči. Treba izgrađivati principe i metode menadžmenta u obrazovanju koji će se zasnivati na specifičnostima obrazovanja kao društvenog procesa i cilja takvog menadžmenta da povećanje efikasnosti rada ima za posljedicu uvećanje znanja.

    • Komunikacija u menadžmentu je bitna jer predstavlja granicu između uspjeha i neuspjeha.
    • Intelektualni kapital je značajni izvor konkurentske prednosti uopće.
    • Znanje znači bolju konkurentnost škole u odnosu na druge.
    • Stalno obrazovanje i sustav stalnog usavršavanja predstavlja najisplativiji način postizanja konkurentske prednosti.
    • Motivacija i interes za daljnjim učenjem i usavršavanjem su zbog osobnog i općeg interesa. Pri tome ne zanemariti osobni interes jer je u skladu s našom naravi.

    Razvijanje pozitivnog stava svih kadrova prema radu i ciljevi obrazovanja za organizaciju moraju biti u skladu s osobnim ciljevima zaposlenika.

    Karijera profesora ovisi o motivaciji a interes za razvoj karijere zaposlenika ima i njegova škola jer tako dobiva kvalitetnije kadrove, razvoj kadrova je složeni proces stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti koji omogućuju perspektivnom pojedincu da nakon jednostavnijih poslova preuzme složenije poslove proces a preuzimanja složenijih poslova se definira kao razvoj kadrova.

    Stručna usvršavanja

    Obrazovanje nastavnika provoditi na sveučilišnoj razini.

    Uvesti izborne predmete i kvalificirati nastavnika za izvođenje nastave iz više nastavnih predmeta kroz izbornu nastavu koja bi poticala krativnost i interese učenika.

    Povećati sudjelovanje profesionalne obuke, ako je moguće nekog praktičnog rada u školi.

    Kod usavršavanja profesora kroz seminare voditi računa o sljedećem:

    Instrukcije za posao – detaljne instrukcije što i kako činiti prilikom obavljanja posla.

    Cjeloživotno učenje ili obnavljanje znanja – provodi se kada se kadrove treba naučiti novim standardima, novim metodama koje nastaju za vrijeme poslovanja ili kada sami kadrovi traže obnovu svoga znanja.

    U društvu znanja ravnatelj ili menadžer je odgovoran za primjenu znanja i rezultate koji se znanjem postižu, pri tome mislim na sve zaposlene i učenike.

    Komunikacija je neophodna za uspostavljanje i sprovođenje ciljeva preduzeća,
    Gledanje u oči sagovornika kao odražavanje njegovog aktivnog slušanja karakteristka je dobrog ravnatelja.

    Znanja potrebna ravnatelju su:

    • Motivacija
    • Komunikacija
    • Promjene
    • Timski rad
    • Međuljusdski odnosi i rad s ljudima
    • Analitička znanja
    • Osobne urođene kompetencije
    • Organizacija
    • Psihologija
    • Sociologija
    • Menadžment
    • Znanje o ponašanju
    • Isto tako Informatika, Ekonomija, Tehnika i sl.
    • Predviđanje
    • Koordinacija
    • Poduzetništvo
    • Inovativnost
    • Prenošenje znanja
    • Brzo odlučivanje
    • Preuzimanje rizika
    • Strani jezici

    Dobra organizacija pretpostavlja:

    Poznavanje pedagoških kadrova njihovog obrazovanja prethodnih iskustava i sklonosti prije podjele poslova u okviru tjedne satnice, poznavanje programa odgojno-obrazovnih aktivnosti.
    Sustav stimuliranja kadrova i timskog rada važan je čimbenik razvoja te uspostavljeni sustav stalnog stručnog usavršavanja i informiranja kolektiva.

    Osobine ravnatelja

    Osobnost ravnatelja daje pečat organizaciji škole. On je domaćin u kući.

    Ravnatelj treba da je odgojena i obrazovana osoba. Prvi među jednakima. Primjer u znanju i komunikaciji. Sposobnosti ravnatelja iskazuju se u snimanju trenutnog stanja, poticanju kadrova da se ne mire sa postignutim. Sposobnost predviđanja iskazuje se u pokazivanju namjera da se trenutno stanje prevaziđe, te da se timskim radom dođe do boljih rješenja kroz uvažavanje drugih mišljenja jer više prijedloga znači više pameti. Ravnatelj rukovodi dogovorom, kontrolom dogovorenog, poticanjem i nagrađivanjem najboljih rezultata radnika. Svojim primjernim poznavanjem sadržaja rada profesora, metodike odgojno-obrazovnih aktivnosti, poznavanjem kvalitete i sposobnosti, ali i problema koje kadrovi imaju ulijeva sigurnost kadrovima da su u radu "na pravom putu". Autoritet domaćina i organizatora stječe se znanjem i ponašanjem. Poštovanjem rada, izvršavanjem obećanja, poštovanjem osobnosti djelatnika ravnatelj ispoljava svoje ponašanje. Ravnatelj mora stalno stjecati nova znanja, tako da uspoređuje tuđa iskustva, te primjenjivati najuspješnija rješenja u kolektivu i stvarati klimu da se nova rješenja primjene. Ravnatelj mora naučiti slušati i analizirati prijedloge sudionika. Nije dobar ravnatelj onaj koji sugovorniku po svaku cijenu nameće svoje viđenje rješenja.

    Nije dobar ravnatelj onaj koji ne priznaje svoje greške. Priznavanjem pogreške ravnatelj pokazuje da je ipak samo prvi među jednakima, da nema čovjeka koji radi, a da pri tome nije pogriješio. Ravnatelj se treba radovati uspjehu svakog djelatnika. Takvim ponašanjem pokazuje da je dio tima ili kolektiva koji uspjeva.

    Demokratski ravnatelj želi raspravu, uvjeravanje i kompromis. Predstavljanje ustanove je važna obveza ravnatelja. Predstavljanje je umijeće koje se stječe. To se čini izjavom za medije nastupom na javnim manifestacijama, suradnjom s drugim institucijama. Predstavljanje škole je svojevrstan marketing rezultata i kadrova te škole. Dobra forma iznošenja pozitivnih iskustava su seminari, okrugli stolovi, predavanja i priopćenja na stručnim skupovima odgajatelja. Ravnatelj treba razlikovati i odvojiti rukovođenje od pedagoške profesionalne strane.

    Menadžment u obrazovanju

    Navest ću neka bitna znanja

    • Upravljanje je osnova za kvalitetno ostvarivanje planiranih zadataka.
    • Treba razlikovati organizacijski menadžment, menadžment ljudskih potencijala, ciljeve,
    • dugoročno planiranje i organizaciju, kontrolu operativnih postupaka i strategijski menadžment.
    • Menadžerske funkcije su: planovi, strategije, dobra organizacija, kvalitetno vođenje i uspješna kontrola.

    Ravnatelj mora imati znanje o menadžmentu, znanja o globalnom tržištu znanja i poznavati stilove vođenja u školskom menadžmentu, planiranje i kontrolu rada.

    Koncept menadžmenta

    Organizacija: Ljudi koji rade zajedno koordinirajući svoje postupke radi postizanja određenih ciljeva.

    Cilj: Željeno buduće stanje kojeg škola želi postići.

    Menadžment: Proces korištenja organizacijskih resursa kako bi se postigli ciljevi škole.

    Četiri funkcije menadžera

    1. Planiranja-odabir ciljeva

    Četiri koraka dobrog planiranja:

    • Koji bi se ciljevi trebali slijediti i njihov izbor.
    • Kako bi se ciljevi trebali postići i utvrđivanje njihovih uvjeta.
    • Kako prikupiti resurse i izrada plana.
    • Izračun troškova

    2. Organiziranje – misli se na zajednički rad

    Organiziranje – Od teorije prema praksi, organiziranje prostora i vremena, podjela radnih obveza, dodjela ovlasti i odgovornosti te formiranje radnih timova za usklađivanje rada u školi. Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva. Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.

    3. Vođenje ili koordinacija zaposlenika i poslova.

    Menadžeri vođenjem određuju smjer, motivaciju, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.

    Vodstvo podrazumijeva menadžera koji koristi moć, utjecaj, viziju, uvjeravanje, komunikacijske vještine kao i rješavanje sukoba.

    Ishod je funkcije vođenja visoka razina motivacije i posvećenost zaposlenih organizaciji.

    4. Kontrola ili nadzor

    Menadžer će nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta željena razina izvedbe. Menadžer će poduzeti i određene postupke kako bi povećao kvalitet izvedbe. Ishod je funkcije kontrole točna mjera izvedbe te regulacija učinka i učinkovitosti.

    Profesori su odgovorni za upravljanje i vođenje pojedinaca, grupa i razreda te postizanje specifičnih kurikularnih ciljeva.

    Ravnatelji su odgovorni su za svakodnevno upravljanje. Oni nadziru odgojno obrazovno djelatnike i osiguravaju kvalitetno obavljanje zadataka.

    Svaki tjedan kratki radni sastanak ili kolegij te osobna zapažanja i prijedlozi za napredak uz moje korekcije, na taj način bi povećao motivaciju djelatnika.

    Napomene: Ako financije dozvoljavaju a (to riješit s Eeropskom komisijom i njihovim fondovima) stručna usavršvanja profesora povećati, ali i mobilnost kroz suradnju s Agencijom za mobilnost i programe EU.

    Isto tako omogućiti usavršavanja učenika kroz međunarodnu razmjenu i mobilnost programa Agencije za mobilnost i programe EU.

    Kreativnost učenika i profesora povećati kroz motivaciju.

    Motivacija se postiže davanjem određene (kontrolirane) samostalnosti tako što bi npr: učenici sami sebi izabrali zadatke koje žele raditi, pa obzirom da su sami izabrali bili bi motivirani da ih i riješe, ali u skladu s planom programom slobodnom aktivnost, natjecanjem i sl. Isto tako poticanje kritičkog promišljanja zbog sumnje bi potaklo i kreativno mišljenje.

    Profesori bi isto tako bili motivirani ako bi u dogovoru s ravnateljom na kolegiju iznijeli svoje prijedloge o kojim bi svi razgovarali i dali svoj doprinos razradi inovacije jer smo kolektivno pametniji. Ravnatelj opet mora kontrolirati i usmjeravati sve zajedno prema interesu škole. Davanjem određene slobode djelatnicima dobili smo njihovu motivaciju jer bi se za neuspjeh osjećali osobno odgovorni zato što je izbor zadataka bio njihov.

    Komunikacija mene profesora i učenika mora biti svakodnevna uvažavajući pravila komunikacije koja vode uspješnom kolektivu.

    To znači da ih sve moram znati pažljivo slušati. Na taj način putem slušanja bih ostvario međusobno poštovanje.

    Na samom početku bih organizirao kratke seminare za sve zaposlene o dobroj komunikaciji.

    Ako se Vi složite sam bih držao predavanja učenicima i profesorima ali važno je reći zajedno, jer na takvim seminarima ili predavanjima učenici i profesori trebaju biti zajedno, te ako je moguće pozvati i roditelje.

    Isto tako održavao bih prezentacije učenicima u sklopu slobodnih aktivnosti o društvenim vrijednostima i pozitivnim stavovima koji su bitni za budućr građane EU.

    U sklopu toga bih pokušao poticati sposobnosti učenika da prije upisa na fakultet kroz našu školu otkrije sebe i svoje sposobnosti kako bi upisao fakultet gdje će moći biti najbolji stručnjak.

    Uloga ravnatelja: Usklađivanje potencijala (ljudskih, fizičkih i financijskih) na putu ostvarivanja ciljeva škole.

    Opći ciljevi: su odgojiti i obrazovati mlade za kvalitetan život u svijetu odraslih.

    Posebni ciljevi: omogućiti učenicima usvajanje znanja, vještina i sposobnosti stjecanje osposobljenosti za cjeloživotno učenje, usvajanje kulturnih i civilizacijskih vrijednosti.

    Ravnatelj je poslovodni i pedagoški pedagoški (ruko)voditelj škole.

    On je za zadužen za oblikovanje vizije škole, planiranje razvoja i profesionalni razvoj zaposlenih. Snimanje obrazovnih potreba i poticanje pedagoške inovativnosti i kreativnog rada u nastavi.

    Ravnatelj je isto tako odgovoran za stvaranje pozitivne klime, poticajnog timskog rada, konstruktivno rješavanje sukoba i razvoj samovrednovanja.

    Današnje decentralizirano školstvo i upravljanje školom traži autonomnog, profesionalnog i
    kreativnog ravnatelja, zbog veće složenosti odgojno obrazovnog rada, što iziskuje i veću odgovornost ravnatelja i veću profesionalnost ravnatelja.

    Profesionalnost ravnatelja zahtjeva Kompetencijske standarde. Obrazovanje i osposobljavanje (institucionalno) od menadžmenta prema vodstvu/vođenju i stilovima vođenja.

    Neke kompetencije ravnatelja i standardi su: (više o tome u menadžerskom vođenju) dobro obrazovanje, znanje i iskustvo zatim naučene i urođene sposobnosti, vještine, odlike, stavovi i vrednote, da bi uspješno ostvario ciljeve, zadaće i program škole. Najčešće pogreške ravnatelja su u području međuljudskih odnosa jer nemaju izgrađene socijalne kompetencije ravnatelja i ne razumiju da komunikacija ne znači njihov monolog već je to dijalog s umijećem slušanja.

    Menadžersko vođenje podrazumjeva prepoznavanje intelektualnog kapitala tj. ljudi te njihovo pravilno usmjeravanje da daju svoj maximum individualno i kroz timski rad, povezivanjem ljudi oko zajednički vrijednosti. U ovom slučaju pojasniti i motivirati ljude argumentima što svi zajedno i pojedinačno dobivamo ako budemo jedna od najboljih škola.

    Neki elementi koji su povezani s menadžerskim vođenjem su sljedeći:

    • Instrukcijsko – Pomoć stručne službe i ravnatelja.
    • Participativno – Sudjelovanje u odlučivanju kroz kolegije i argumetirane prijedloge.
    • TransakcijskoNagrađivanje marljivih i kreativnih profesora i njihovo poticanje od strane ravnatelja.
    • Situacijsko – Ravnatelj svoj stil prilagođava situaciji, što znači da mora brzo misliti i biti fleksibilan.
    • Moralno – Ravnatelj mora biti uzor i držati se etičkih i moralnih načela.
    • Vizionarsko – Ravnatelj mora biti vizionar što znači da treba misliti unaprijed kao u šahu.
    • Transformacijsko – Ravnatelj se treba oslanjati na lojalne i stručne ljude jer nitko ne može sam voditi školu bez dobre organizacije i primjene svega navedenog.

    Uspješan ravnatelj

    Konstruktivno razmišlja, dobro artikulira i poticajno prezentira nove ideje. Okrenut je ljudima, vješto komunicira, sluša i uvažava suradnike. Svakom učitelju i suradniku zna pronaći pravo mjesto u školi. Razvojno je orijentiran, ima viziju i energiju da je ostvari.

    Odlično poznaje pedagoški proces i mjesto škole u odgojno obrazovnom sustavu.

    Odlikuje se svojim uvjerenjima i djelovanjem. Vjeruje da je škola zbog učenika i da svi mogu uspjeti i dobiti šansu.

    Umije učiti iz svakodnevnih situacija te brine za profesionalni razvoj sebe i svojih suradnika.

    Specifičnost funkcije ravnatelja:

    • participira u svim poslovima škole
    • odgovoran je za proces i rezultate rada škole
    • podložan je sankcijama

    Ravnatelj je poslovodni i pedagoški rukovoditelj škole.

    Operativna funkcija upravljanja se ogleda u usklađivanju ljudskih, materijalnih i financijskih potencijala u školi da bi se ostvarili ciljevi škole.

    Pri tome mislim da ravnatelj mora uočiti snage i slabosti jedne škole te definirati prepreke i onda uvidjeti svoje mogućnosti da to rješi.

    Glavne odrednice ili odlike doživljavanja ravnatelja i njegova reagiranja su:

    • marljivost
    • odlučnost
    • odgovornost
    • povjerenje
    • iskrenost

    Stručno pedagoška znanja ravnatelja

    • znanja o pedagoškom procesu
    • razumijevanje razvoja učenika
    • umijeće planiranja pedagoškog rada
    • znanja potrebna za savjetodavni rad
    • umijeće vrednovanja pedagoškog rada

    Razvojna i poslovodna umijeća, oblikovanje vizije, projektiranje razvoja, inoviranje rada škole, poslovanje škole primjena standarda kvalitete.

    Umijeća u međuljudskim odnosima

    • znanja o međuljudskim odnosima
    • umijeće komunikacije
    • znanja o rješavanju sukoba
    • umijeće poticanja na kreativan rad
    • demokratsko vođenje

    Financiranje fondova EU

    Upravljanje projektnim ciklusom (PCM) jest standardna metodologija koja se koristi pri pripremi projekata za natječaje EU. Ono što je bitno jest činjenica kako je to metodologija koju je uputno slijediti pri pripremi bilo kakvih projekata, za bilo kojeg donatora. Seminar bi polaznike uputito u osnovna načela projektnog planiranja te praktične alate za provedbu pojedine faze projektnog planiranja. Osim ovoga, polaznici će dobiti informacije o praktičnim iskustvima provedbe projekta te informacije o nadolazećim natječajima.

    Samovrednovanje škola

    Samovrednovanje škola je noviji pristup koji se, uz vanjsko vrednovanje ishoda obrazovanja, smatra najučinkovitijim mehanizmom za unapređivanje kvalitete škola u EU. Pristup smatra da škola, koju čine svi nastavnici, učenici i roditelji, mora i može sama najbolje odgovoriti na tri ključna pitanja:

    Kakva smo mi škola?

    Kako to znamo?

    Što možemo činiti da budemo još bolji?

    Odgovori na ova pitanja zahtjevaju:

    • izvršiti detaljnu samoanalizu pomoću valjanih izvora informacija iz perspektive svih sudionika i korisnika,
    • izvršiti samovrednovanje uočavanje vlastitih prednosti, nedostataka i mogućnosti,
    • odrediti razvojne prioritete i ciljeve.

    Odgovori na ključna pitanja omogućuju: razradu strategija, metoda i postupaka za ostvarivanje dogovorenih kratkoročnih ciljeva i praćenje ostvarivanja i vrednovanja provedbe i učinka razvojnog plana. Ovim se pristupom pruža mogućnost školama da u skladu sa svojim specifičnim uvjetima, specifičnom unutrašnjom dinamikom i grupnom inteligencijom samostalno kreira vlastiti razvoj. Pozitivni učinci ovog pristupa su podizanje razine autonomije i odgovornosti škola za vlastiti razvoj. Ostvarenost značajno poboljšava opće školsko ozračje, osjećaj zajedništva i razinu motiviranosti svih uključenih. Osjećaj pripadnosti i organizacijsko samopoštovanje rastu, što se sve odražava na poboljšanje zadovoljstva radom nastavnika, pozitivnijim stavom prema školi učenika, kao i na zadovoljstvo školom i povećano uključivanje roditelja.

    Vrednovanje je utvrđivanje ostvarenosti planiranih ciljeva od:

    • definiranja kriterija
    • prikupljanja podataka
    • analize podataka
    • izvođenja zaključaka
    • sugestije za unapređivanje.

    Menadžment u obrazovanju

    • promocijske poslovne komunikacije u obrazovanju - izgradnja i održavanje imidža - moguće konfliktne situacije i njihovo rješavanje
    • menadžment ljudskog potencijala u obrazovanju
    • izvori stresa i upravljanje stresom
    • upravljanje kvalitetom u ustanovi za obrazovanje odraslih

    Primjena potpunog upravljanja kvalitetom u obrazovanju

    Upravljanje kvalitetom je dio upravljanja kojim se ostvaruju ciljevi kvalitete kroz planiranje, praćenje, osiguravanje i poboljšavanje kvalitete. U suvremenim uvjetima upravljanje kvalitetom postaje poslovna funkcija kao i bilo koja druga (npr. prodaja), s time što u njoj moraju sudjelovati ljudi svih specijalizacija i iz svih odjela u organizaciji.

    Učinkovito vodstvo škole.

    Razine znanja: aktiviranje osobnog znanja; izgradnja zajedničkog razumijevanja, povezivanje individualnih i grupnih ciljeva koristeći istraživanja na temelju informacija. Implementacije novih tehnologija postaje sve više važno za škole i uspjeh takve implementacije često se zbog prisutnosti ICT odražava na uspjeh škole i manadžerske sposobnosti škole.

    Svrha kreativnih sadržaja

    Namjena: Razviti sposobnosti učenika da budu u budućnost generatori za održivi razvoj, poslovne vrijednosti i društva u cjelini.

    Vrijednosti: Mislim na moralne i etičke vrijednosti kroz stavove učenika.

    Metode: Stvoriti obrazovne okvire i okruženja koja omogućavaju iskustva i učenje za odgovorno vodstvo.

    Istraživanje – stvaranje održivih društvenih, ekoloških i ekonomskih vrijednosti.

    Parnerstvo: Komunicirati s voditeljima poslovanja velikih korporacija i proširiti naše znanje o njihovim izazovima u ispunjavanju društvene i ekološke odgovornosti i da se istraži zajedničke učinkovite pristupe ispunjavanju tih izazova.

    Dijalog: Podržati dijalog i debatu između odgajatelja, poslovnih ljudi, vlade, potrošača, medija, organizacija civilnog društva i drugih zainteresiranih skupina i interesnih skupina o kritičnim pitanjima koja se odnose na globalne društvene odgovornosti i održivi razvoj.

    Kreativnost učenika i profesora

    Zadatak škole je obrazovati cijelo biće djece, tako da bude spremno za budućnost. Mi možda nećemo vidjeti tu budućnost, ali oni hoće. Naš je posao da im pomognemo da nešto od sebe samih naprave. Ako potičemo djecu na kritičko mišljenje mi ih u stvari dovodimo u sumnju i na taj način potičemo njihovo kreativno mišljenje. Naglasiti važnost znanja i motivacije za kreativno razmišljanje. Znanje se može razlikovati od deklarativnog i proceduralnog znanja, gdje deklarativno znanje može poboljšati kreativna razmišljanja kroz činjenične informacije. Proceduralno znanje pruža upute za strateško razmišljanje. Poticanjem kreativnosti kod profesora dajemo im slobodu kreiranja obrazovnih sadržaja a time su i odgovorni te motivirani za uspjeh.

    Motivacija je važna za kreativno razmišljanje, drugim riječima, učenici će biti više motivirani kada sami odaberu svoje zadatke, jer će biti odgovorni za mogući loš rezultat. Kreativnost treba graditi kao ključno obilježje svih područja nastavnog plana i programa.

    Tehnike za razvoj kreativnog mišljenja

    • problemska nastava
    • umne karte
    • slučajni pojmovi
    • oluja ideja
    • šest kutija ili ladica
    • provokacija
    • četiri zašto

    Vježbe

    Vježba s 6. kutija ili ladica

    1. Bijela kutija zanimaju je informacije koje imamo ili nam nedostaju.
    2. Crvena kutija ima veze s intuicijom i osjećajima. On vam dozvoljava da ih iskažete.
    3. Zelena kutija je kreativna kutija. Ona je namijenjen planiranju i stvaranju novih ideja.
    4. Pod žutom kutijom nastojimo pronaći sve ono što je pozitivno u rješenjima koje predlažemo.
    5. Crna kutija nas upozorava na rizik i na moguće nedostatke naših odluka.
    6. Plava kutija je namijenjena razmatranju samog procesa mišljenja. Služi za utvrđivanje problema, planiranje rasprave, razmatranje učinjenog na kraju aktivnosti.

    Psihologija – znanja o funkcioniranju našeg mozga i stvaranju veza.

    Slučajni pojmovi

    Slučajni pojmovi mogu biti riječi ili sličice, ali moraju biti imenice. Možemo ih dobiti izvlačenjem upisanih riječi ili sličica, nasumičnim izborom riječi u rječniku, novinama i sl. Važno je koristiti prvu riječ koju dobijemo. Jednom kad je riječ izabrana, zapisujemo njena svojstva ili na što nas sve asocira. Tada razmotrimo svaku stavku na našem popisu i razmislimo kakve to veze ima s našim problemom. Kako to djeluje? Budući je mozak samoorganizirajući sistem i vrlo je dobar u stvaranju veza, gotovo svaka slučajno izabrana riječ stimulirat će ideje o temi kojom se bavimo. Na taj način stvaramo pretpostavke za pojavljivanje neobičnih ideja koje nam mogu poslužiti kao kreativna rješenja našeg problema (prema Manktelow, str. 15-16).

    • Mislim da svako treba spomenuti i korištenje Mentalnih mapa.

    Zagreb, siječanj, 2014.

     

    Leave a comment

    Please login to leave a comment.