Imate edublog? Gloglate? Radite wikije?

I kreirate MOODLE tečaj? A Mashup-ovi su dio vaše svakodnevice?

Osmišljavate nastavni sat bez upotrebe PowerPointa, a ne možete živjeti bez računala i Interneta?

Continue reading

Većina ljudi ne voli promjene. Potkrjepljuje to tvrdnja kako mozak voli dosljednost, bila ona dobra ili loša i zato je vrlo teško promijeniti ustaljene navike. Vjerojatno zato još velik broj korisnika Interneta koristi preglednik Internet Explorer 6 ili čak stariju inačicu jer pri njegovoj upotrebi mozak radi kao „autopilot". Postoji niz razloga zašto se sporo prelazi na najnoviju verziju IE 8 ili na neki drugi preglednik. Neki niti ne znaju koji preglednik koriste pa ne znaju niti za njihove nadogradnje. Neki ne vole mijenjati postojeće programe na računalu, ali ima i korisnika koji imaju staro računalo sa starim operativnim sustavom koji najbolje podržava IE 6 koji im je došao u paketu s operativnim sustavom. Prvi je korak u prelasku na bolji i sigurniji web preglednik edukacija korisnika Interneta o problemima i propustima starih i starijih web preglednika. Stvar sigurnosti Na sigurnosne propuste u preglednicima Internet Explorer 6 i Internet Explorer 7 upozorava i sam Microsoft. Naime, njihova upotreba omogućuje napadaču preuzimanje kontrole nad računalom ako korisnik posjeti internetske stranice sa zloćudnim kodom. Kako za sada nije... Continue reading

Informacijsko društvo u kojem danas živimo posljedica je liberalizacije telekomunikacija, eksplozivnog rasta Interneta, povezivanja ljudi i poslovanja u mreže (preuzeto s web stranice MZOS-a). Digitalna revolucija posjeduje potencijal za brzo širenje i mogućnost utjecaja na život pojedinca. Kao takvo društvo temeljeno na znanju naglašava informatičko-komunikacijsku tehnologiju koja omogućava stalni pristup informacijama i znanju. Središnji državni ured za e-Hrvatsku osmislio je 2003. godine program za transformaciju hrvatskog društva u informacijsko društvo. Rezultati izloženi 2007. godine, svjedoče o napretku u svim područjima definiranim Poglavljem 22. nazvanim Informacijsko društvo. Za učitelje se u pogledu informatizacije na radnom mjestu nije ništa promijenilo. Državna škola kao državna institucija nije u mogućnosti koristiti resurse informacijskog društva u smislu usluga koje se, navodno, pružaju. U školama nisu uspostavljeni temelji za ravnomjerni i sustavni razvoj informacijskog društva kao jedne od glavnih pretpostavki za razvoj društva i gospodarstva znanja u RH. Kao opravdanje za izuzeće školstva ne navodi se ništa. Moguće je zaključiti kako postoji nepremostivi digitalni jaz između državnih ustanova. Dok svaka ambulanta, sudska ili policijska odaja posjeduju barem jedno računalo, u školama Hrvatske... Continue reading

Internet se posljednjih godina bitno promijenio jer je od statičkog prostora gdje samo stručnjaci objavljuju svoje sadržaje i materijale pretvorio u dinamički, društveni prostor i okolinu razvijenu od starne svih korisnika. Na taj način dvosmjerni web (The Two-Way Web) omogućava i osigurava korisnicima s vrlo malim tehnološkim vještinama i znanjima da kucaju  na WWW i postanu produktivni članovi društvenog umrežavanja te da budu uključeni u objavljivanje, dijeljenje i grupni rad na webu. S razvojem informatičke tehnologije te njenom sve češćom primjenom u obrazovnim ustanovama, priprema nastave i način praćenja nastave sve se više nadopunjuju digitalnim pristupom. Dostupna i besplatna nova tehnologija, zajednički pristup Internetu i informacijama, novi oblici društvenog umrežavanja posredovanog tehnologijom zahtijevaju i promjene načina učenja i podučavanja. E-Learning koristi nove tehnologije kao inovativne metode poučavanja. Njima pripada i Web 2.0 kao skupina društvenih programskih alata koja korisnicima omogućava interakciju i razmjenu podataka te objavu i izmjenu internetskog i drugog digitalnog sadržaja pri čemu korisnik sam generira svoje sadržaje. Pojam Web 2.0 nastao je 2004. godine kada je Dale Dougherty, pionir weba i dopredsjednik izdavačke... Continue reading

„Znam da ne mogu naučiti nikoga ništa, mogu samo osigurati okruženje i mogućnost za učenje jer je učenje nešto što čine učenici, a ne učitelji.“ Carl Rogers Samo motiviran učenik postiže izvrstan uspjeh u školi. Motivacija kao faktor uspješnosti najčešće je tumačenje uspješnosti učenika i njegovih postignuća. Međutim, teorija motivacije nije tako jednostavna. Postoje mnogobrojne teorijske perspektive koje često prenaglašavaju kognitivno u motivaciji istovremeno zanemarujući ono afektivno. Odnos između učenika i učitelja ključni je čimbenik motivacije učenika za učenje. U ovom profesionalno-društvenom odnosu velika je odgovornost na učitelju. Učiteljev pristup poučavanju i motivacija učenika dio su pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije učitelja koja uključuje i vještine poučavanja, tj. poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja s ciljem veće motivacije učenika koja ovisi o njihovoj dobi, kurikulumu i procesu odgoja i obrazovanja u školi. Poticanje intrinzične (unutarnje) motivacije učenika jedna je od zadaća učitelja u našim osnovnim školama. Učenici su već od prvog razreda primarnog obrazovanja duboko i snažno ekstrinzično motivirani od kuće što rezultira površnim pristupom učenju, strahom od neuspjeha i nefleksibilnošću u ishodima učenja. Sinergija... Continue reading