Svjetionici – čuvari brodova i pomoraca

Svjetionici – čuvari brodova i pomoraca

Od rta Savudrije u Istri, sve do Prevlake na krajnjem jugu Hrvatske, pomorce i ribare čuva 65 noćnih očiju. Riječ je o svjetionicima ili, kako ih zovu na Jadranu, lanternama. I najiskusniji kapetani brodova i svi drugi kojima je more sastavni dio života s poštovanjem prolaze kraj tih "kamenih svjetala".

Jer, romantičan bljesak lanterne, koji u pravilnim razmacima upotpunjuje zvjezdani svod, spasio je mnoge brodove od nasukavanja i spasio tisuće ljudskih života. Jadranski svjetionici osobito su važni zbog prirodnih obilježja hrvatske obale jer na njezinih se gotovo 6000 km smjestilo čak 1185 otoka, otočića i hridi. U tom je prirodnom labirintu svjetlost lanterne najpouzdaniji znak za sigurnu plovidbu.

Zbog toga se hrvatski svjetionici s razlogom nazivaju čuvarima brodske duše i nepresušnom riznicom pomorskih tajna koje se u ovim kamenim zdanjima skupljaju i skrivaju već gotovo dva stoljeća.

Svjetionik izgrađen zbog ljubavi

Nastanak svjetionika na Jadranu, barem prema legendi, potvrđuje izreku kako ljubav pokreće svijet. Legenda je vezana uz grofa Metternicha, političara carske Austrije iz 19. stoljeća, koji se na jednom plesu zaljubio u crnokosu djevojku iz Hrvatske. U želji da osigura mjesto za njihove tajne sastanke, grof je uspio uvjeriti bečki dvor da izdvoji novac za gradnju prvog svjetioničkog objekta na najsjevernijoj točki hrvatske obale, rtu Savudriji u Istri. Tako je počela gradnja najstarijega jadranskog svjetionika koji je dovršen 1818. godine. Iako lijepa Hrvatica nije doživjela dovršetak gradnje, bivša Austro – Ugarska (u sklopu koje se Hrvatska tada nalazila) tijekom 19. stoljeća izgradila još šezdesetak lanterna na našem dijelu mediteranske obale. Dakako, razlog za njihovu gradnju bila je potreba da se brodovi, ribarske barke i druga plovila upozore na plićake i oštre hridi koje izazivaju mornarsku sreću pod okriljem noći ili magle.