Špilje Hrvatske - Biserujka

Špilje Hrvatske

Špilje su podzemni prostori različitih dimenzija i oblika koje najčešće nastaju proširenjem horizontalnih ili blago nagnutih pukotina ili granica između taložnih slojeva stijena.

U postanku špilja ključnu ulogu imaju vodeni tokovi obogaćeni ugljičnim dioksidom, koji sa površine poniru u podzemlje prateći pukotine u topivim stijenama krša. Voda kemijski otapa vapnenac i mehaničkim radom odlama i odnosi čestice stijene. Na taj način nastaju sve prostraniji kanali i podzemne dvorane.

Mineralni talozi koji se formiraju u jamama i špiljama zovu se sige. Pojam siga odnosi se na karakterističan način pojavljivanja minerala u špiljama i jamama, a ne označava sam mineral. Najčešći i najznačajniji talozi u mnogim špiljama su kalcitne sige. Svojim rastom mogu uklopiti i uhvatiti tragove mnogih drugih minerala, poplavnogog detritusa, prašine iz zraka, te raznog organskog materijala. Oblik siga najviše ovisi o načinu njihovog postanka. Stalaktiti i stalagmiti su izduženi vertikalno u smjeru kapanja vode. Stalaktiti rastu od stropa prema podu špilje, a stalagmiti obrnuto - od poda prema stropu. Kada stalagmit naraste toliko da se spoji sa stalaktitom, nastaje stup koji može doseći velike dimenzije.

Saljevi su također vrlo česte sige. Nastaju polaganom kristalizacijom iz tankog filma vode koja se slijeva po širokoj površini, a oblik im ovisi o podlozi na kojoj nastaju. Vrlo česti ornamenti špilja su zavjese i kaskade (kamenice).

• U Hrvatskoj ima više od 8.000 špilja. Dosad ih je samo 5.000 dovoljno istraženo.
• Po broju špilja i podzemnih prolaza Hrvatska je u Europi na vodećem mjestu. Teško je odabrati najljepšu, no među njima je zasigurno i špilja BISERUJKA na otoku Krku.

Biserujka

Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina ili iznad Slivanjske uvale već preko stotinu godina, kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim ulazom u obliku jame) skrivala i budila interes za nepoznate tajne i ljepotu svojih kalcitnih ukrasa. Od priče, da je u njoj skriveno blago jednog krijumčara, pa do prvih ulazaka zainteresiranih posjetitelja, postepeno su uređivani njezini prolazi i ljudi su se sve slobodnije kretali.

Osvjetljivanjem špilje znatno je porastao interes za postojeće bogatstvo podzemne galerije brojnih stalaktita, stalagmita i kalcitnih stupova. Svojom dužinom od oko 110 m i veličinom svog podzemnog prostora špiljska unutrašnjost zaista oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika.

Temperatura u špilji je u toku čitave godine od 10 do 13°C, a povremeno procjeđivanje, kapanje sa stropa ili vlaženje u podzemlju je samo iza kišnih razdoblja.

Uređenim i sigurnim stazama prolaz kroz špilju dostupan je svima – od djece do starijih osoba.

Zanimljivosti kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka ovom su špiljom dobile još jedan vrijedan detalj, koji se uklapa u druge sadržaje i ponude, te osigurava kako gostima otoka Krka, tako i gostima crikveničke rivijere mogućnosti posjete i obilaska.

• Sige su mineralni talozi koji se formiraju u jamama i špiljama. Oblik siga najviše ovisi o načinu njihovog postanka.
• Stalaktiti su sige koje rastu od stropa prema podu špilje.
• Stalagmiti su su sige koje rastu od poda prema stropu špilje.
• Endem je organizam koji je isključivo urođen na određenom mjestu.